U prebilovačkom Hramu Vaskrsenja Gospodnjeg danas se molitveno proslavljaju Sveti prebilovački i svehercegovački mučenici i obilježava 83 godine od jednog od najsvirepijih zločina počinjenih nad srpskim narodom.

Sveta arhijerejska liturgija u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima, koju će služiti više arhijereja naše Crkve, počinje  u 9 časova.

Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop mostarsko-trebinjski i Mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski g. Dimitrije sinoć, 5. avgusta, na otvaranju izložbe u Prebilovcima, kojoj je prisustvovao i Visokopreosvećeni Arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije, rekao je da su hercegovački mučenici nada, zalog i kredit pred živim Bogom srpskom narodu ako bude znao da ga duhovno unovči i stekne korist od njihove nevine žrtve ispunjene ljubavlju prema svom rodu i vjeri pravoslavnoj.

Vladika zahumsko-hercegovački istakao je da je svijet ispunjen nepravdama, lažima i zločinima, ali da je i pored svega – Božiji svijet.

“Nekako ga valja preživjeti, a to se valja samo u Hristu Gospodu jer on na ovome svijetu daje ljudima život vječni. On nam govori da ovaj svijet nije kraj života, nego da nas čeka život vječni. Svi će vaskrsnuti. Neki će vaskrsnuti za sud, a neki u život vječni, a to srpskom narodu i svima nama želim”, poručio je vladika Dimitrije u Prebilovcima, gdje je prisustvovao otvaranju stalne izložbene postavke “Prebilovci 1941”, u organizaciji Muzeja žrtava genocida iz Beograda.

Vladika je naglasio da se uvijek treba poistovjetiti sa dobročiniteljima, vjernim slugama Gospodnjim i da ne treba ukaljati srce mržnjom, a ruke zločinima.

“I onda ćemo svijetla lica moći da izađemo pred Hrista. Ako budemo zaista vjerni, onda će Bog i Hristos nas blagosloviti i ovaj naš život i odnose naše međusobne i naše ljubavi, živote, porodice, djecu. Na sve će doći blagoslov Božiji ako mi budemo istiniti i vjerni u ljubavi Božijoj i vjerni putu Bogočovjeka”, poručio je vladika Dimitrije.

Vršilac dužnosti direktora Muzeja žrtava genocida Bojan Arbutina rekao je da je teško govoriti o Prebilovcima u Prebilovcima, a naročito u školi gdje su u ovim danima 1941. godine počinjeni ljudskom umu nepojmljivi ratni zločini od hrvatskih i muslimanskih ustaša.

„U ovoj školi, 4, 5. i 6. avgusta, mučeni su Prebilovčani, djeca i njihova učiteljica Stana Arnaut od svojih bivših đaka koje je podučavala i učila, i kojima je znanje davala u prethodnim godinama“, podsjetio je Arbutina.

On je istakao da je na nekoliko stotina metara od škole prije Drugog svjetskog rata rođen veliki srpski istoričar i akademik Milorad Ekmečić, koji je u svojoj knjizi opisao sudbinu srpskog naroda u 20. vijeku.

Arbutina je rekao da se istorija u 20. vijeku i previše puta ponavljala, te naveo da nema sela, grada ni kraja gdje srpski narod nije stradao.

„I, nekako, olako smo shvatali tu 1918. godinu kada smo govorili da nam se ništa tako neće dogoditi, pa su nam došle 1941, 1991, 1995, 1999, 2004. godine i pogrom Srba sa Kosova i Metohije“, dodao je Arbutina.

Arbutina je istakao da će Muzej žrtava genocida nastaviti na dostojanstven način da širi istinu i sjećanje na sve nevino stradale pretke.

„Tako ćemo da ih sačuvamo od zaborava“, dodao je Arbutina, te zahvalio vladama i predsjednicima Republike Srpske i Srbije za pomoć koju daju Muzeju i jer su shvatili važnost čuvanja sjećanja i to da preci Srba nikada nisu bili na pogrešnoj strani istorije, već su se borili za slobodu i život.

Arbutina je izrazio nadu da će kompleks u Prebilovcima postati memorijalni centar gdje će đaci iz Srpske i Srbije, ali i drugi, dolaziti i učiti o srpskom stradanju i vrijednostima koje prate srpski narod, a to su sloboda i borba za život.

U Domu kulture „Sveti kralj Milutin“ u Prebilovcima, povodom obilježavanja Svetih prebilovačkih i svehercegovačkih mučenika i 83 godine od jednog od najsvirepijih zločina nad srpskim narodom, otvorena je stalna postavka izložbe „Prebilovci 1941“ u organizaciji Muzeja žrtava genocida sa koje je poručeno da zločin u ovom hercegovačkom selu nikada ne smije da bude zaboravljen, ali ni ponovljen.

Muzej žrtava genocida prvi put organizuje stalnu izložbenu postavku izvan teritorije Srbije kako bi sačuvao od zaborava sve nevino postradale Prebilovčane i selo koje je simbol stradanja Srba u Hercegovini, ali i na cijelom srpskom etničkom prostoru.

***

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima sagrađen je i osveštan 2015. godine u znak sjećanja na oko 4.000 Srba donje Hercegovine koje su ustaše ubile u Drugom svjetskom ratu, a Srpska pravoslavna crkva /SPC/ je iste godine kanonizovala te žrtve.

Praznik ustanovljen je u kalendaru na datum kada su ustaše 1941. godine zvjerski ubile više od 850 mještana ovog sela, uglavnom žena i djece i bacile u jamu u Šurmancima nadomak Međugorja.

Ovaj zločin je u bivšoj Jugoslaviji prikrivan, a 1961. godine jame u koje su bacani Srbi su zabetonirane. Otkopavanje 13 jama na području donje Hercegovine počelo je 1990. godine, a kosti više od 4.000 Srba 4. avgusta 1991. godine su sahranjene u spomen-kosturnicu u Prebilovcima.

U junu 1992. godine tokom ofanzive “Čagalj” pripadnici HOS-a i HVO-a minirali su spomen-kosturnicu.

Po povratku Srba u Prebilovce poslije 2000. godine, ostaci kostiju su sakupljeni, a po izgradnji Hrama Vaskrsenja Hristovog počivaju u njegovoj kripti.

Hram je urađen po uzoru na Crkvu Hristovog groba u Jerusalimu koja je simbol vaskrsenja i života, a od tada do danas Prebilovci su mjesto koje opominje i prkosi svima koji misle da se jedan narod može istrijebiti sa svoga vjekovnog ognjišta.

Izvor, foto: Srna i Top portal