Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, služio je Svetu liturgiju na praznik Svete braće Kirila i Metodija prosvetitelja slovenskih, u Cetinjskom manastiru, uz sasluženje sveštenomonaštva i sveštenstva arhijerejskog namjesništva cetinjskog.

Po pročitanom jevanđelskom začalu, sabranima se besjedom obratio protojerej Dušan Bigović.

”Slava Bogu i onim svetim ljudima koji odrediše ovo i druga godišnja slavlja u čast Svete braće, ravnoapostolnih Metodija i Kirila, učitelja slovenskih”, rekao je otac Dušan i dodao da je njihovo misionarsko djelo teško shvatiti, a tako biva sa djelom onih koje Bog izabere za svoje saradnike. Otac Dušan je takođe rekao da o Svetoj braći znamo dosta, ali nikad dovoljno, te da su po porijeklu i obrazovanju mogli da gospodare, ali su izabrali da služe.

”Samo u osami i ćutanju čovjek može da pronađe ono najvrednije za sebe, samo u osami i ćutanju čovjek može da se sretne sa Bogom, ali i sa samim sobom”, rekao je i naglasio da su Sveti Kirilo i Metodije učinili da Sloveni sa narodnim sveštenstvom, narodnim jezikom i narodnim običajima izraze svoje vjerovanje.

On je podsjetio da je nemoguće sagledati sva njihova velika djela, ali kad neki čovjek, makar bio i sasvim druge kulture, samo pogleda Ćirilovo pismo, ostaje zadivljen. ”Zadivi se svaki čovjek kad čuje čitanu ili pjevanu riječ tim jezikom, iako nije shvatio značenje svake riječi, taj jezik Svete braće pokreće kod čovjeka ona najfinija i najdublja religiozna osjećanja”, rekao je naglasivši da je naša obaveza da čuvamo to njihovo veliko i sveto djelo i da pokrenemo u sebi apostolska svojstva koja smo dobili Svetim krštenjem

Nakon Svete službe Božije, Mitropolit Joanikije je čestitao praznik, rekavši da danas slavimo Svete Božije ljude koji su postali apostoli među Slovenima. ”Slavimo ih kao one koji su nas utemeljili u kulturi i duhovnosti, jer su nam sa vjerom zajedno dali i pismo, te smo zajedno sa hrišćanskom vjerom počeli da stvaramo i kulturu”, rekao je i dodao da su tada, u kulturnom smislu, svi slovenski narodi bili jedno i svaka knjiga je mogla biti čitana kod svih naroda i to je naš zajednički korijen, te su do danas svi slovenski jezici, dublje gledano, jedan jezik.

”Kada izučavamo našu kulturu, mi istovremeno izučavamo istoriju i kulturu svih slovenskih naroda i prosto je nemoguće izučavati samo našu kulturu, a da se ne upoznajemo i sa kulturom drugih slovenskih naroda, jer kad bismo gledali ono što je samo naše, ne bismo stekli potpunu sliku onoga što nam je zajedničko i blisko”, rekao je Vladika, naglasivši da je toliko vremena prošlo, a mi ostadosmo na putu Svete braće Kirila i Metodija, a to je ujedno i put Svetoga Save, Svetoga Vasilija Ostroškoga, Svetoga Petra Cetinjskoga i naših bližih i daljih otaca i predaka.

”Što više vrijeme prolazi, shvatamo kolika je žrtva, koliki je podvig i koliko je veliko djelo Svete braće Kirila i Metodija”, naglasio je Mitropolit i dodao da je kult sjećanja i pominjanja Svete braće jači kod braće Bugara i Rusa, te se i kod nas u novije vrijeme više obnavlja, ali smo još dužni našim prosvetiteljima i učiteljima. Vladika je takođe pomenuo da Prizrenska Bogoslovija danas salavi svoju slavu, te što se više budemo oduživali Svetoj braći, sve ćemo se više oplemeniti, oduhoviti i učvrstiti u našim korjenima i osnažiti, jer su to jevanđelski korijeni.

”Gospod je odredio da oni budu prvi prosvetitelji i učitelji i da nas oni privedu Hristu, a to ne treba da zaboravimo”, rekao je i dodao da su njihovi učenici, te nakon njih Sveti Sava, Sveti Simeon, Sveti Arhiepiskop Danilo i mnogi drugi do naših dana, slijedili njihov put i proslavljamo ih, ali nikada ne treba da zaboravimo one koji su bili prvi.

Tijana Lekić

foto: Nikola Joksimović