“Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, koji je pripremilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, početak je čitave jedne ideologije relativizma koja pokušava da one vrijednosti koje su za nas konstruktivne i važne, na izvjestan način, otkaže”, kazao je emisiji ,,Jutro“ Prve televizije protojerej-stavrofor dr Boris B. Brajović, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Nikšiću. Ukazao je i na činjenicu da je Nacrt izazvao određene reakcije javnosti te da se saopštenjem oglasila i Mitropolija crnogorsko-primorska.

“Jer mi živimo danas u kulturi cancel,  kulturi otkazivanja. Zarad političke korektnosti mogu da se promijene ili da se isključe iz bilo kojeg dijaloga i tako velike vjerske zajednice. a suština svakog dijaloga je ne da ignorišemo jedni druge, nego da se razumijemo”, poručio je o. Boris, smatrajući da o ovoj važnoj temi treba iznijeti argumente u prilog ili protiv ovog zakona, izražavajući nadu da će do razgovora ipak doći.

Kao problematične i bitne profesor Brajović ističe dvije pozicije: pitanje pola i roda i navodi da se u ovom zakonu, član 4,  ne objašnjavaju svi pojmovi, a i kad se objašnjavaju to se čini na pogrešan način i kao primjer naveo ključni pojam – pol. U tom smislu pokušava se, ono što je činila i čuvena feministkinja Džudit Batler, ozbiljna američka filozofkinja, da se izjednači pol, koji je biološka kategorija, i rod, da se kaže pol i rod i muško i žensko su fluidni pojmovi, ne postoje:

“Dakle to je nešto što običan čovjek, a i obrazovan čovjek, ne može da razumije. Ne može da razumije ni da se nešto što je prirodno, imate određene genitalije, muške, ženske… može bilo kakvom pričom, teorijom poništiti. Ovaj zakon zapravo sugeriše da između pola i roda, pošto su to fluidni termini, ne postoji nikakva razlika. Dakle, to su, kako je Džudit Batler u jednom predavanju u Beogradu rekla, fantazmi – polne odrednice su fantazmi. To je nešto kao kad kažete: Ovo brdo je fantazam, ja ga ne vidim. Ali to što ga vi ne vidite, ne znači da ono ne postoji.”

Problematizovao je i pitanje maloljetne djece. Škotska je spustila tu granicu maloljetnosti sa 18 na 16 godina, Njemačka na 14, a po ovom zakonu je to 15 godina. Po mišljenju profesora u pitanju su ipak djeca.

“To je jedan problem na koji mi kao vjerska zajednica ne možemo pristati, da nam neko oduzima djecu zarad neke vrste ideologija. Za nas su muško i žensko kulturološke kategorije, sa različitim darovima za svaki i muški i ženski pol. Ovdje je pitanje slobode jer samo slobodan čovjek može da odlučuje, slobodan čovjek je zrio čovjek, a ovo sa 15 godina su ipak adolescenti. Socijalna inteligencija, psihološka, seksualna inteligencija, to su sve kategorije koje se razvijaju u tom dobu, a to je ono doba prelaza kada se adolescent odvaja od svojih roditelja, kada je prirodan bunt i mi treba da to prepustimo našem detetu koje je još zbunjeno”, rekao je između ostalog prota Boris.

Mi kao vjerska zajednica, kako je istakao, ne možemo prihvatiti da se ideja pola, koja je prirodna, prevede u neki konstrukt roda. Ukazujući na to da je važno da postoji dijalog i da svaki problem skrivene manjine, bilo koje manjine, treba da dobije zasluženu pažnju, da se to problematizuje i preispita, podvukao je da ovdje postoji mnogo problema te da je važno da oko ovoga postoji dijalog i to mora biti javna rasprava. Po njegovim riječima ovaj zakon mora biti antidiskriminatorski i prema vjerskim zajednicama jer Bog je stvorio muško i žensko, a to je i duhovna kategorija i alegorijska kategorija, jer različiti su darovi.

“Mi treba da svoju djecu učimo da ih polne razlike ne čini boljim i gorim, da su to različiti darovi. Nikad ne smijemo u toj brizi za djecu da dopustimo da se neko drugi za njih bolje stara od nas roditelja, niti država niti bilo koji zakoni. Ovaj zakon ima intenciju da oduzme roditeljima djecu”, zaključio je protojerej-stavrofor dr Boris B. Brajović u emisiji ,,Jutro“ Prve televizije.

Vesna Dević

Mitropolija crnogorsko-primorska